Blagdani, spomendani i neradni dani u Republici Hrvatskoj

8. listopada - Dan Hrvatskoga sabora

08.10.2020. 09:34 | 2043 pregleda | Objavio: Matija Kulhavi | Rubrika: Vijesti
Foto: Hrvatski sabor

U Hrvatskoj se od ove kalendarske godine 8. listopada obilježava kao spomendan - Dan Hrvatskoga sabora u sjećanje na dan kada je Sabor Republike Hrvatske 1991. godine jednoglasno donio Odluku o raskidu svih državnopravnih veza Republike Hrvatske s bivšom državom – Socijalističkom Federativnom Republikom Jugoslavijom.

Sabor je pritom utvrdio da Republika Hrvatska više ne smatra legitimnim i legalnim ni jedno tijelo dotadašnje SFRJ te da ne priznaje valjanim niti jedan pravni akt bilo kojeg tijela koje nastupa u ime bivše federacije, koja više, kao takva, ne postoji.

Ta je značajna odluka Sabora donesena nakon što je prethodnoga dana istekao tromjesečni moratorij na hrvatsku Ustavnu odluku o samostalnosti i suverenosti koju je Sabor donio 25. lipnja 1991. godine. Naime, stupanje na snagu ove Odluke odgođeno je tada za tri mjeseca na osnovi Brijunske deklaracije od 7. srpnja, odnosno na zahtjev Europske zajednice kako bi se jugoslavenska kriza pokušala riješiti mirnim putem. Istoga dana kada je istekao moratorij na hrvatsku Odluku o samostalnosti, zrakoplovi JNA bombardirali su povijesnu jezgru Zagreba i Banske dvore u kojima je bilo smješteno tadašnje državno vodstvo na čelu s predsjednikom Franjom Tuđmanom.

Zbog tih okolnosti te mogućih novih zračnih napada na Zagreb, povijesna je sjednica svih triju saborskih vijeća održana 8. listopada 1991. godine u Šubićevoj ulici 29 u Zagrebu.

Do stupanja na snagu novoga Zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj 1. siječnja 2020., 8. listopada obilježavao se kao državni blagdan - Dan neovisnosti.

Naime, dana 31. listopada 2019. godine u saborsku proceduru po hitnom postupku ušao je Prijedlog dotičnog zakona, a njegovim usvajanjem propisani su sljedeći blagdani, odnosno neradni dani:

  • 1. siječnja – Nova godina
  • 6. siječnja – Bogojavljenje ili Sveta tri kralja
  • Uskrs i Uskrsni ponedjeljak
  • Tijelovo
  • 1. svibnja – Praznik rada
  • 30. svibnja – Dan državnosti
  • 22. lipnja – Dan antifašističke borbe
  • 5. kolovoza – Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja
  • 15. kolovoza – Velika Gospa
  • 1. studenoga – Svi sveti
  • 18. studenoga – Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje
  • 25. prosinca – Božić
  • 26. prosinca, prvi dan po Božiću, Sveti Stjepan.

Isto tako, propisani su i spomendani u Republici Hrvatskoj:

  • 9. siječnja – Dan donošenja Rezolucije o odcjepljenju Međimurja od mađarske države
  • 15. siječnja – Dan međunarodnoga priznanja Republike Hrvatske i Dan mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja
  • 15. ožujka – Dan osnivanja Narodne zaštite
  • 30. travnja – Dan pogibije Zrinskog i Frankopana
  • 9. svibnja – Dan Europe i Dan pobjede nad fašizmom
  • subota ili nedjelja najbliža 15. svibnju – Dan spomena na hrvatske žrtve u borbi za slobodu i nezavisnost
  • 25. lipnja – Dan neovisnosti
  • 23. kolovoza – Europski dan sjećanja na žrtve totalitarnih i autoritarnih režima – nacizma, fašizma i komunizma
  • 30. kolovoza – Dan sjećanja na nestale osobe u Domovinskom ratu
  • 25. rujna – Dan donošenja Odluke o sjedinjenju Istre, Rijeke, Zadra i otoka s maticom zemljom Hrvatskom
  • 8. listopada – Dan Hrvatskoga sabora.

Također, u dane vjerskih blagdana pripadnici pojedinih vjeroispovijesti u Republici Hrvatskoj imaju pravo na neradni dan i to:

  • kršćani koji slave blagdan Božića na dan 7. siječnja, toga dana
  • kršćani koji slave blagdan Uskrsa prema julijanskom kalendaru, na dan Uskrsnog ponedjeljka
  • pripadnici islamske vjeroispovijesti koji slave blagdane Ramazanski bajram i Kurbanbajram jedan dan prema svom izboru za svaki od tih blagdana
  • pripadnici židovske vjeroispovijesti koji slave blagdane Jom kipur i Roš hašanu jedan dan prema svom izboru za svaki od tih blagdana

S obzirom na to da je ovaj Zakon usvojen relativno kasno, odnosno kad su kalendari za sljedeću godinu već bili u tisku, ne treba čuditi ako je netko od čitatelja pogledavši kalendar i činjenicu da je ovaj datum napisan ili zaokružen crvenom bojom, pomislio da je praznik i da se ne radi.

 

Izvor: Hrvatski sabor; Ius-info

© 2014-2025. COMPAS portal - Sva prava pridržana.